Gdje smo?
Slavonija i Baranja je povijesno-zemljopisna regija smještena na istoku Hrvatske koja na sjeveru graniči s Mađarskom, na jugu s Bosnom i Hercegovinom a na istoku sa Srbijom. Sastoji se od pet županija: Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske. Povijest regije proteže se sve do Rimskog carstva, kada je bila dio rimske provincije Panonije, preko Osmanskog carstva, Austro – ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ do neovisne Republike Hrvatske.
Zemljopisni smještaj Slavonije i Baranje
U regiji živi oko 600 000 stanovnika, uglavnom oko najvećih gradova: Osijeka, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Vukovara, Đakova, Požege, Virovitice, Našica, Županje, Nove Gradiške i Belog Manastira.
Županija u kojoj se nalazi Osijek, grad s najvećim brojem stanovnika u regiji, Osječko – baranjska županija, do rata 1991. godine smatrana je jednim od najrazvijenijih područja u Hrvatskoj. Ratna razaranja ostavila se teške posljedice na cijelu regiju: tisuće mrtvih, ranjenih, nestalih i prognanih osoba, narušen sustav vrijednosti i promjene u demografskoj strukturi stanovništva – uz materijalna razaranja, ovako oslabljen socijalni kapital doprinjeo je usporenom ekonomskom i društvenom razvoju.
Osječka Tvrđa
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Osijek je kao administrativno, gospodarsko i sveučilišno središte imao 114 616 stanovnika. Smješten na desnoj obali rijeke Drave, grad obiluje zelenim parkovima, raznolikom arhitekturom i bogatom kulturnom baštinom. Osim što je administrativno središte Osječko – baranjske županije, Osijek je u najvažnijim područjima života i središte regije. Premda u zaostatku u odnosu na druga regionalna središta Hrvatske, Osijek posljednjih godina bilježi posrat investicija, izgradnju infrastrukture i uvođenje novih sadržaja.
Pogled na Osijek s lijeve obale Drave
Važno obilježje Slavonije i Baranje je etnička šarolikost stanovništva – naime, na ovom području žive pripadnici dvadeset i dvije nacionalne manjine: srpske, mađarske, albanske, njemačke, slovačke, bošnjačke, makedonske, crnogorske, slovenske, romske, rusinske, ukrajinske, češke, židovske, austrijske, poljske, rumunjske, talijanske, bugarske, turske i vlaške. No ono što se nekada smatralo bogatstvom, u ratnom i poslijeratnom razdoblju često je bilo izvor nepovjerenja i kočnica razvoja. Ipak, duga tradicija multietničnosti i gostoljubivosti kao osnovnog obilježja slavonsko-baranjskog šarma predstavlja pozitivan izazov i inspiraciju za vječne optimiste i aktiviste.
Ulaganje napora u ponovnu izgradnju povjerenja, poboljšanje kvalitete međuljudskih odnosa i jačanje odgovornosti prema zajednici osnovna je misija brojnih organizacija civilnog društva koje djeluju na ovom području a koncentrirane su uglavnom u većim gradovima, najviše u Osijeku i Vukovaru.
Za više informacija pogledajte na:
